Skip to main content

Успех наших истраживача – награда Матице српске “Јосиф Панчић”

Dr Danijela Vidaković, senior research associate, is the winner of the "Josif Pančić" award given by Matica srpska for notable scientific research results in the field of fundamental and botanical disciplines in the period from January 2021 to January 2024.

In that period, Daniela described two new diatom species for science (Mayamaea pannonica Vidaković, Krizmanić & Levkov; Nitzschia haloserbica Vidaković, Ector, C.E. Wetzel & Krizmanić). She is the winner of the Alexander von Humboldt scholarship for postdoctoral study in Germany and the Synthesys project funded by the European Commission Horizon 2020, during which she stayed at the Natural History Museum in London. She is also the winner of the award for the best poster presentation at the 8th Balkan Botanical Congress, which was held in Athens in 2022.

Congratulations to our colleague and good luck in her future work!

  • Matica Srpska 1

  • Matica Srpska 2

Nagrade i priznanja

Опширније

Sastanak sa delegacijom Moldavije

Koordinator Transformacionog tima IHTM-a u okviru SAIGE projekta  dr Matija Zlatar se u četvrtak, 14. novembra, zajedno sa Tijanom Knežević, projektnom koordinatorkom SAIGE projekta ispred Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, sastao sa delegacijom Ministarstva obrazovanja i istraživanja Republike Moldavije. Na sastanku je predstavljen IHTM, razgovaralo se o procesima i izazovima transformacije IHTM-a u okviru SAIGE projekta, kao i na politike i prakse otvorene nauke u Srbiji. Razmena znanja i iskustava, uključujući prenos iskustava i najboljih praksi iz IHTM-a i Republike Srbije, bila je ključna tema diskusije. Na sastanku su učestvovali i dr Dejan Opsenica, pomoćnik direktora za osnovna istraživanja i dr Vladan Ćosović, šef Kancelarije za projekte i međunarodnu saradnju IHTM-a.

Bilo nam je zadovoljstvo biti domaćin ovako uspešnog i konstruktivnog sastanka.

Опширније

Dan otvorene nauke V: promocija otvorene nauke

Univerzitet u Beogradu je 5. novembra 2024. godine organizovao peti po redu Dan otvorene nauke, događaj posvećen promociji principa otvorene nauke i aktuelnim inicijativama u ovoj oblasti. Cilj konferencije bio je upoznavanje istraživača iz Srbije sa zahtevima i mogućnostima koje otvorena nauka pruža, posebno u kontekstu projekata finansiranih od strane Fonda za nauku Republike Srbije i Evropske komisije. Događaj je okupio brojne stručnjake i istraživače koji su razmenjivali iskustva i ideje o unapređenju otvorene nauke u Srbiji. Konferencija je pružila platformu za predstavljanje različitih projekata, mreža i inicijativa koje doprinose razvoju otvorene nauke.

Konferenciju je otvorio prof. dr Miroslav Trajanović, državni sekretar u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, zajedno sa prof. dr Vladimirom Cvetkovićem, prorektorom za nauku Univerziteta u Beogradu. Na konferenciji su predstavljene teme kao što su nacrt nove Platforme za otvorenu nauku, projekti, mreže i inicijative, i infrastruktura za otvorenu nauku u Srbiji. Jedan od istaknutih učesnika bio je dr Matija Zlatar sa Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM). Dr Zlatar je kao koordinator Tima za otvorenu nauku u Srbiji održao prezentaciju na temu „Platforma za otvorenu nauku 2024 - uvod i razvoj veština i kompetencija za otvorenu nauku.“ Kao koordinator SAIGE aktivnosti u IHTM-u održao je i prezentaciju „Otvorena nauka u okviru SAIGE projekta: primer radionice Research Data Management and Open Access.“  Dr Zlatar je takođe predstavio i „Uspostavljanje mreže za reproducibilnu nauku u Srbiji“ kao lider tima koji je dobio Tier2 nagradu za ovu inicijativu i istakao je važnost podsticanja kulturne promene u srpskoj istraživačkoj zajednici, davanjem prioriteta reproducibilnosti, otvorenoj nauci i naučnom integritetu. Na ovom događaju je Milica Ninković, sa Instituta za medicinska istraživanja predstavila „FAIR IMPACT support action: Recommendations for trustworthy and FAIR-enabling data repositories,“ projektat kojim koordinira IHTM, a učestvuju i Institut za nuklearne nauke „Vinča“, Institut za medicinska istraživanja i Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“. Saradnja ova četiri instituta kroz ovaj projekat naglašava posvećenost Otvorenoj nauci i principima transparentnosti, interoperabilnost i pouzdanosti u naučnom radu.

Sve prezentacije sa ovog događaja su dostupne na: https://open.ac.rs/index.php/dan-otvorene-nauke-v

  • 02

  • 03

  • 04

  • 05

  • 06

Опширније

Najava predavanja - “Filozofski osnovi antropnog principa”

 U vreme druge kvantne revolucije i sve bržeg napretka na polju nanofotonike, neravnotežne termodinamike i fizike kompleksnih fenomena, pojavila se potreba za filozofskom analizom i intrepretacijom fizičkih fenomena i rezultata. Tim povodom, Laboratorija za nanofotoniku Instituta za fiziku u Beogradu, zajedno sa Sekcijom za fotoniku, Društva fizikohemičara Srbije, Vas poziva na seminar iz oblasti Metafizike fizike sa ciljem da produbi diskusiju i da novi podstrek dubljoj analizi fizičkih fenomena.

Seminar će biti održan u petak, 15.11. u 14 h u biblioteci Instituta za fiziku u Beogradu. Predavanje pod nazivom “Filozofski osnovi antropnog principa” će održati dr Nikola Kajtez, filozof i autor brojnih knjiga, od kojih su posebno zapažene Entropy and Creativity, a Dialectical Approach (2023), Opravdanje stvaralaštva (2021), petotomna Enciklopedija filozofskih nauka (2017, Specijalno priznanje za knjigu Međunarodnog beogradskog sajma knjiga; drugo, revidirano i prošireno izdanje 2021), Filozofija entropije (2016, po kojoj je snimljen istoimeni film u animaciji Milete Poštića), Metafizika novca (2006) i Civilizacija u službi zla (2004, 2005, nastala u okviru Projekta Savremena filozofija Srpske akademije nauka i umetnosti, Nagrada „Laza Kostić“ za filozofiju).

Apstrakt predavanja:

U predavanju se raspravlja o ontološkim, epistemološkim i aksiološkim osnovama antropnog principa. Antropni princip autor razume kao važno heurističko oruđe kojim se fizičkim istraživanjima daje filozofska osnova. Prezentuju se sve verzije, tj. svi intenziteti antropnog principa, a zatim i situiraju na odgovarajuća mesta — s obzirom na njihovu fizičko-eksplanatornu moć, s jedne strane, i metafizičko-razumevajuće kapacitete s druge. U krajnjoj liniji, tako se uspostavlja most između fizičkog (prirodno-naučnog) i metafizičkog (filozofskog) znanja.

Опширније